Čovjek koji je rekao NE

Kao što je karakteristično za balkanske zemlje, kada je grčki premijer i vođa Četvrtoavgustovskog režima, Ioannis Metaxas, umro od sepse od apscesa grla 29. januara 1940. godine, začula su se govorkanja o mračnoj zavjeri za atentat.

Govorkanja su priticala tokom dolaska britanskog medicinara koji je premijera priključio na kanister s kiseonikom dok je bio na samrti, a zatim spakovao kiseonik i otišao kad je Metaxasu izdahnuo.

Kako se bauk Drugog svjetskog rata nadvijao nad grčkim granicama, vrlo je malo ljudi vjerovalo da je promjena rukovodstva u najboljem interesu Grčke, a teorije zavjere o Metaxasovoj smrti vrlo vjerojatno da nisu bile istinite.

Metaxasova porodica bila je malo plemstvo, na što je Metaxas bio vrlo ponosan. Započevši svoju vojnu karijeru, skrenuo je pažnju prestolonasljednika Konstantina, koji ga je sponzorisao za dalje vojno školovanje u Nemačkoj.

Uhvaćen u doba nacionalne šizme grčke vlade, Metaxas je skakao naprijed-nazad u egzil dok 1920. konačno nije u potpunosti dao ostavku na vojnu službu i ušao u politiku. Svoj izlazak iz vojske pratio je osnivanjem vlastite političke stranke Slobodoumnika 1922. godine, nakon čega je uslijedilo novo razdoblje izgnanstva.

Kada se vratio, Partija Slobodoumnika uspjela je uzeti više od 15% glasova na izborima 1926. godine. Sama stranka smatrana je najekstremnijom rojalističkom frakcijom, a Metaxas je bio poznat po tome što je bio otvoreno neprijateljski raspoložen prema parlamentarnoj vladi.

Centar pažnje Metaxasovog političkog trenutka dogodio se 4. avgusta 1936. godine kada je nadolazeća prijetnja neposrednim štrajkom i kontinuiranim radničkim nemirima Metaxasu dala izgovor da proglasi vanredno stanje protiv “komunističke prijetnje”.

“[Imat ću] svu snagu koja mi je potrebna za spas Grčke od katastrofa koje joj prijete”, rekao je Metaxas.

Četvrtoavgustovski režim počeo je da teče – parlament je odložen na neodređeno vrijeme i suspendovane su građanske slobode. Mediji su bili cenzurisani, zabranjene su političke stranke, zabranjeni štrajkovi, pa čak i određeni oblici muzike.

Krajnji cilj Metaxasova režima bio je vratiti tradicionalne grčke vrijednosti drevne Grčke i Vizantijskog carstva. U tu svrhu organizovao je omladinsku organizaciju pod nazivom Nacionalna organizacija mladih koja je isticala disciplinu i fizičku spremnost kod dječaka, a vrline da budu supruge i majke kod djevojčica. Asfaleia, politička policija, uhapsila je i zatvorila više od 15.000 ljudi uz izvjesna mučenja. Međutim, četvrtoavgustovski režim razlikovao se od ostalih fašističkih režima jer nisu u velikoj mjeri koristili politička ubistva niti uvodili smrtnu kaznu, a neistomišljenici su obično protjerivani na egejska ostrva.

Iako Metaxas i njegov režim nikada nisu uživali široku podršku, neke politike koje je on pokrenuo uživale su ogromnu popularnost: stvoreno je osiguranje za slučaj nezaposlenosti, kao i porodiljsko odsustvo za žene i radna sedmica od pet dana / 40 sati. Metaxasove politike takođe su stabilizirale drahmu i imale početni ekonomski uspjeh s rastom dohotka po stanovniku i padom stope nezaposlenosti.

No, Metaxasov vrhunac u karijeri, trenutak koji ga je od nepopularnog premijera pretvorio u nacionalnog heroja, dogodio se 28. oktobra 1940.

Grci su pokušavali sačuvati nešto neutralnosti pred italijanskim zadiranjima i sve većim zahtjevima Nijemaca i Britanaca. Neutralnost je završila kada je italijanski ambasador uputio zahtjev da im se ustupi nekoliko strateških grčkih lokacija. Metaxas nije oklijevao i koristeći francuski kao jezik diplomatije odgovorio je, “Alors, c’est la guerre”, (Onda je rat).

Međutim, priča koju je čula grčka javnost bila je da je Metaxas odgovorio jednostavnim, “OXI!” (NE). Grčko stanovništvo izlilo se na ulice vičući “Oxi!” u masovnoj demonstraciji nacionalnog jedinstva.

Grci su ovu odluku pretvorili u pobjedu u sljedećem grčko-italijanskom ratu, ali plima će se okrenuti u aprilu 1941. kada su se Nijemci uključili i napali.

Ioannis Metaxas nije dočekao taj trenutak.

Za više informacija o istoriji Grčke, molimo kliknite ovdje.