Način na koji je rat počeo

Dana 10. jula 1914. godine, ruski ministar u Beogradu pao je mrtav u kući austrijskog ministra, kada su se njih dvojica sastali kako bi razgovarali o atentatu na nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu samo dvije sedmice ranije.

Sigurno je reći da je neblagovremeni, ali stresom izazvan srčani udar barona Nikolaja Hartwiga doveo do još više teorija zavjere nego što je već cirkulisalo nakon atentata.

Upravo su ove price, na periferiji onoga što znalci koje zanima istorija znaju, najzanimljiviji grumenci vrlo dostupne knjige “Jula 1914”: Odbrojavanje do rata od Seana McMeekina. Činjenice definitivno obiluju ovom knjigom, ali napisane su mnogo življe i zanimljivije nego u većini drugih knjiga. To nije mali podvig, jer je jul 1914. bio prepun diplomatskih ludosti, akcija i reakcija koje bi dovele do pretposljednjeg čina mjeseca: objave rata Srbiji od strane Austrougarske, koja je započela Prvi svjetski rat i promijenila svijet zauvijek.

Neke činjenice još više razrađuju likove; na primjer, saznavši da je noć prije planiranog atentata, Gavrilo Princip posjetio grob srpskog atentatora Bogdana Žerajića i ukrasio ga cvijećem, očekujući njegovo vlastito mučeništvo. O Principu-prije-Principa, Žerajićevom pokušaju atentata na austrougarskog guvernera se malo govori mimo onih koji su potpuno uronjeni u istoriju Velikog rata.

A druge činjenice dodaju osjećaj uzbuđenja koje proučavanje ovog vremenskog razdoblja često zaboravlja; na primjer, suđenje koje je osvajalo cijelu Francusku. Nije svaki dan da druga supruga bivšeg premijera i sadašnjeg ministra financija puca i ubija urednika novina Le Figaro zbog njegove drske izložbe o njenom suprugu i vlastitom seksualnom životu.

“Juli 1914.” je izvrsno mjesto za početak izučavanja o Prvom svjetskom ratu ili za površne istoričare Prvog svjetskog rata koji traže dobro napisani opis julske krize i nadaju se nekim novim anegdotama koje mogu da prepričavaju.

Za više linkova:

Istorija Prvog svjetskog rata